Distributivni centar za
promet voća i povrća
![](img/left_stripe.png)
![](img/right_stripe.png)
O nama
U kraju gde rađa najslađe voće, na sunčanoj obali Dunava, a na samo 40 kilometara od Beograda, smešteni su Pudarci. U ovom malom mestu 2012. godine postavljen je kamen temeljac kompanije PDM Agro fruit d.o.o koja je danas neprikosnoveni lider među otkupljivačima, distributerima i izvoznicima voća iz svih krajeva Srbije.
detaljnije
![](/img/pdm_proizvodnja.png)
Lider u
izvozu voća
Za nepunih šest godina, kompanija PDM Agrofruit d.o.o Pudarci postala je lider u izvozu srpskog voća na rusko tržište. U 2017. i 2018. godini bili smo prvi izvoznici voća iz Srbije na rusko tržište.
O nama
U kraju gde rađa najslađe voće, na sunčanoj obali Dunava, a na samo 40 kilometara od Beograda, smešteni su Pudarci. U ovom malom mestu 2012. godine postavljen je kamen temeljac kompanije PDM Agro fruit d.o.o koja je danas neprikosnoveni lider među otkupljivačima, distributerima i izvoznicima voća iz svih krajeva Srbije.
detaljnije
Više od
0
kooperanata
Iz godine u godinu kompanija PDM Agro fruit sve uspešnije ostvaruje svoju misiju, a to je da objedini što više proizvođača voća iz cele Srbije i plasira njihove proizvode kako na domaće,
tako i na inostrano tržište. Za to je, osim nas, zaslužno više od 3.500 kooperanata, sa kojima PDM Agro fruit d.o.o ima potpisane ugovore o saradnji i čije plodove pažljivo čuvamo, sortiramo, pakujemo i distribuiramo do kupaca po najvišim i najsavremenijim standardima.
Lider u
izvozu voća
Za nepunih šest godina, kompanija PDM Agrofruit d.o.o Pudarci postala je lider u izvozu srpskog voća na rusko tržište. U 2017. i 2018. godini bili smo prvi izvoznici voća iz Srbije na rusko tržište.
Voćni kalendar
Voćni
kalendar
kalendar
Jabuka
![](/img/kalendar_vocke/jabuka.png)
Jabuke su najzastupljenije voće koje PDM Agrofruit Pudarci otkupljuje i distribuira. Čak 1.549 proizvođača ovog voća na 4.363,62 hektara gaji jabuke za naš distributivni centar i to više od 15 sorti. Prosečan prinos sa ove površine je 174.544,80 tona.
Šljiva
![](/img/kalendar_vocke/sljiva.png)
Šljiva se smatra simbolom srpskog agrara. Bez nje se ne može zamisliti, niti opisati kako to izgleda voćarstvo u našoj zemlji. Nema kraja u Srbiji gde se ne uzgaja. Najveći deo proizvodnje se plasira u svežem stanju, dok se znatno manje količine prerađuju. Otkupljujemo je od 861 proizvođača, sa 658 hektara, što čini količinu od oko 16.451 tonu.
Kruška
![](/img/kalendar_vocke/kruska.png)
Kruška je jedna od najstarijih voćnih vrsta koje se gaje u Srbiji. Istorijski podaci govore da su joj čak vladari iz dinastije Nemanjića posvećivali veliku pažnju, dakle još u 13. veku. Viljamovka, Carmen, Butira, Santa Marija, Junska lepotica, Abate Fetel, Kaluđerka, Kiferov sejanac, Packhams triumph, samo su neke od sorti iznašeg otkupnog i distributivnog asortimana. Otkupljujemo je od 405 proizvođača, sa 735 hektara, što čini količinu od oko 22.047 tona
Malina
![](/img/kalendar_vocke/malina.png)
Najpoznatije srpsko voće, koje nas svrstava u svestki vrh i proizvođača i izvoznika. O kvalitetu najbolje svedoče brojne globalne nagrade jer su jedinstvene po boji, ukusu i tvrdoći. U Srbiji, malina je počela da se gaji 1880. godine kao ukrasna biljka. Robna proizvodnja počinje oko 1920. godine, a najviše se gaji u zapadnim krajevima naše zemlje gde je zastupljeno na destine vrsta.Otkupljujemo je od 101 proizvođača, sa 69 hektara, što čini količinu od oko 1.034 tone.
Kajsija
![](/img/kalendar_vocke/kajsija.png)
Kajsija se gaji se u svim voćarskim rejonima Srbije. Najviše je ima u opštini Grocka, gde se nalazi i naša komapnija. Kvalitetni plodovi stižu i iz čačanske regije, zatim iz okoline Smedereva, Zrenjanina i Subotice. Plodovi kajsije su desertno voće koje ima široku mogućnost korišćenja kako svežih tako i prerađenih plodova. Otkupljujemo je od 853 proizvođača, sa 806 hektara, što čini količinu od oko 16.133 tona.
Kupina
![](/img/kalendar_vocke/kupina.png)
Za kupinu se bez lažne skromnosti reći da je crno zlato naše poljoprivredne proizvodnje. Srpski voćari savršeno su ovladali procesom proizvodnje tako da ostvaruju visoke prinose I veoma dobar kvalitet. Zahteva pažljivo branje i skladištenje kako se plod ne bi oštetio. Sveži plodovi, ali i sokovi od kupine igraju veoma važnu ulogu u zdravoj ishrani.
Višnja
![](/img/kalendar_vocke/visnja.png)
Donedavno zanemarena, ova sorta voća sve više uzima primat među voćarima širom Srbije i te kako je tražena na tržištu. Podaci pokazuju da se višnja u Srbiji gaji na oko 26.000 hektara. Veći deo proizvodnje namenjen je izvozu, što u svežem, što u smrznutom obliku. Otkupljujemo
je od 539 proizvođača, sa 527 hektara, što čini količinu od oko 13.185 tona.
Trešnja
![](/img/kalendar_vocke/tresnja.png)
Sudeći po statistici koja pokazuje da je iz godine u godinu sve veći izvoz trešnje, uzgoj ovog voća u Srbiji i te kako ima perspektivu. Visoka rentabilnost gajenja, povoljnost prirodnih uslova i mogućnost plasmana trešnje na domaćem i inostranom tržištu probudilo je interesovanje poljoprivrednih proizvođača za podizanje zasada. S obzirom na to da trešnje koje se uzgajaju na našem podneblju imaju odličan kvalitet i potražnja za njima je velika. Otkupljujemo je od 842 proizvođača, sa 808 hektara, što čini količinu od oko 15.354 tone
Breskva
![](/img/kalendar_vocke/breskva.png)
Srbija se nalazi u vrhu liste proizvođača breskve i nektarine u Evropi. Glavni centri proizvodnje u Srbiji nalaze se na područjima Smedereva, Bele Crkve i Subotice.Plodovi ove voćne vrste sa našeg podneblja se odlikuju odličnim organoleptičkim osobinama. Pažljiva berba, skladištenje i transport bitan su faktor da ovaj proizvod stigne do kupaca u punom kvalitetu. Otkupljujemo je od 1.212 proizvođača, sa 2.087 hektara, što čini količinu od oko 41.738 tona.
Borovnica
![](/img/kalendar_vocke/borovnica.png)
Uzgoj ovog bobičastog, zdravog i cenjenog voća doživeo je veliku ekspanziju u Srbiji u poslednjih nekoliko godina. Potrošnja borovnica u svetu rapidno raste, na ceni su i imaju veliku perspektivu. Veoma su zdrave, pune antioksidanasa. Srbija je pravo mesto za gajenje borovnice, između ostalog zbog kontinentalne klime i kvalitetne zemlje. Otkupljujemo je od 89 proizvođača, sa 167 hektara, što čini količinu od oko 1.168 tona.
Jagoda
![](/img/kalendar_vocke/jagoda.png)
Uzgoj jagode u Srbiji sve je popularniji jer ova najznačajnija jagodičasta voćna vrsta ima visoku rentabilnost proizvodnje. Klimatski uslovi i savremeni načini uzgoja daju sočne plodove sa jedinstvenom aromom. Otkupljujemo je od 357 proizvođača, sa površine od 324,4 hektara, što čini količinu od oko 4.866 tona.
Otkupna
mesta
mesta
![](/img/maps.png)